субота, 21. новембар 2015.

Beograd, koji smeštaj odabrati?

 Apartmani su za korak ispred drugih




Prema grubim procenama u Beogradu je prošle godine boravilo preko pola miliona stranih turista, kao i preko sto hiljada domaćih. Ovi posetioci imaju mogućnost odsedanja u raznim tipovima smeštajnih kapaciteta:

  • hoteli,
  • hosteli
  • apartmani za iznajmljivanje

Hoteli

Iz godine u godinu hotelski kapaciteti se povećavaju i unapređuju, ulažu se znatna sredstva u renoviranje starih (Hotel Jugoslavija, Metropol, Crowne Plazza) a grade se i novi (Radisoson Blue, Zepter, očekuje se i Kampinski). Ciljna grupa hotela su visoko platežne kategorije posetilaca, poslovni turisti, organizirane grupe, sportisti, estradne ličnosti, rok grupe...


Hosteli


Hosteli su za relativno kratko vreme doživeli procvat, ali pretpostavlja se da njihov broj neće rasti jer je njihova klijentela brojčano ograničena. Ciljna grupa hostela su pre svega niskobudžetni turisti. U hostelima odsedaju mladi ljudi, koji štede svaku paru, ili koji su na proputovanju kroz više zemalja, pa su došli i do Beograda, gde otsedaju 2 - 3 dana pa produžuju dalje. Relativno brojna grupa su na primer Poljaci, koji dosta putuju, da li biciklom, ili auto stopom (organizuju i takmičenja, ko će pre da dođe stopom do određene lokacije), motorima, autima i sl. Njima ne smeta manji komfor i nije im teško da dele sobu sa nepoznatim ljudima. Važno je da ne košta previše, cena kreveta ide i do samo 5 evra po noćenju.



Apartmani za iznajmljivanje

Najbrže se razvija kategorija apartmana za iznajmljivanje (za kraći i duži boravak) i oni su pravi biser turističke ponude Beograda. To su stanovi u kojima niko ne živi,  koje vlasnici iznajmljuju turistima, a ne studentima ili drugim podstanarima.  Računa se da se trenutno iznajmljuju oko 500 stanova u kojima dnevno može da se smesti 3000 gostiju. Klijenti su stranci, poslovni ljudi, posetioci iz unutrašnjosti koji dolaze u Beograd na 2-3 dana, posetioci koncerata i sl.


Opremljenost

Opremljenost ovih apartmana je daleko bolja i luksuznija nego u hotelima (i naravno u hostelima). Dok se u hotelu dobija samo krevet i ormar, u apartmanima se dobija:

·         odlično sređen i lep enterijer
·         nov i komforan nameštaj,
·         garažu,
·         kožne sofe,
·         klima uređaje,
·         kompletne kuhinje sa dodatnom opremom - električni bokal, mikrotalasna rerna, pegla, itd.
·         Wi-Fi i kablovsku televiziju, internet
·         plazma televizore sa velikim dijagonalama,
·         terase,
·         mašinu za veš i sudove,
·         đakuzi.  


Promocija i reklamiranje preko Interneta 

Za promociju i rezervaciju, vlasnici ovih apartmana vrlo vešto i mudro koriste Internet. Ako se pogledaju njihovi veb sajtovi primećuje se da su  iznenađujuće napredni. Lepo dizajnirani, optmizovani za pretraživače, vrlo informativni. Svaki od apartmana osim najosnovnijih podataka, kontakta, lokacije, ima video snimak, galerija slika, YouTube kanal, Facebook i Google+ stranu. Vlasnici apartmana ciljaju online populaciju, ljude koji žele pametno da potroše svoj novac i zahtevaju kvalitetan smeštaj u kome će moći da uživaju kao kod svoje kuće, bez ograničenja koja postavljaju hoteli (u apartmanima ne važe stroga pravila kao u hotelima, poput zabrane pušenja), i ne žele da koriste usluge turističkih organizacija, nego sami organizuju svoje putovanje i svoj smeštaj.



Cene:

Još jedna pogodnost su cene: cena hotelske sobe je od 70 do 100 evra dok se apartmani (prosečno) iznajmljuju po ceni od 50 evra. Ako stan dele više osoba, i trošak se deli i to je onda svega 15-ak evra po osobi dnevno. Znači za manje para dobija se veći komfor i veća sloboda. Nije ni čudno što se mreža apartmana za iznajmljivanje u Beogradu sve više širi.



петак, 23. октобар 2015.

Zdravstveni turizam u Beogradu

Razvoj zdravstvenog turizma


Danas turizam više nije samo odmor i putovanje. Osim avanture i upoznavanja sa novom zemljom, odmora na moru, planini ili banji, ljudi putuju i iz mnogih drugih razloga. Pisali smo već o poslovnom turizmu i tzv. bleisure turistima, koji spajaju lepo sa korisnim. Jedan vid turizma sličan tome je i zdravstveni turizam.

Nekada je ovaj vid putovanja bio rezervisan za odlaske u banje i lečilišta, na terapije koje bi prepisao doktor. Onda su postale popularne "vazdušne banje" - boravak na planini i čistom vazduhu. Ali vremenom su ova putovanja počela da se razvijaju i u drugom pravcu.



Za naš standard možda i ne izgleda tako, ali zdravstvene usluge u Srbiji su među jeftinijima u regionu i šire, čak i usluge u privatnom sektoru. Standard nam je takav da ih koristimo samo kada moramo. Ali ljudima sa boljim životnim standardom (dobar deo Evrope, USA...) svakako su u rangu prihvatljivog, pa čak i veoma isplativog, kad se uzme u obzir odnos cene i kvaliteta.
Prema nekim istraživanjima, Amerikancima je, recimo, isplativo da plate avio kartu do Evrope da bi tu popravili zube, uradili liposukciju, ili čak i neki složeniji hirurški zahvat.

Kada je Beograd u pitanju, zdravstveni turizam se najviše razvija u oblasti stomatologije, estetske i očne hirurgije. Mada neke klinike, čak i državne zdravstvene ustanove, nude razne pakete usluga koje se mogu platiti: sistematske preglede, specijalističke preglede, razne intervencije...


Gde se smestiti u Beogradu?


Iako su najčešće u pitanju lakši zahvati, potrebno je odvojiti nekoliko dana da se intervencija obavi i pacijent oporavi pre odlaska kući. Zato je neophodno da se nađe odgovarajući smeštaj u Beogradu.
Nekada su hoteli bili skoro jedina opcija, ali slobodno možemo reći da je danas apartmanski smeštaj sve traženiji.



Kao i u hotelu, i ovde imate svoj mir i privatnost, uz mnogobrojne prednosti:
  • veći i komforniji prostor na raspolaganju - možete da izaberete jednosobni ili dvosobni apartman
  • bolja opremljenost raznim uređajima, pored interneta i KATV koji se podrazumevaju
  • fukcionalna kuhinja, što znači da obroke možete da pripremate prema svojim potrebama i ne morate da tražite restorane, pekare i brzu hranu
  • plaćate najam po apartmanu, a ne po osobi, pa vam ne utiče na cenu smeštaja ako sa sobom povedete supružnika, prijatelja, ili nekog drugog člana porodice (a može vam mnogo značiti da neko blizak bude uz vas u tom periodu)
  • u apartmanu možete da napravite mini-kancelariju, i obavljate deo poslova, ako je vaše prisustvo važno u nekim segmentima


Što se tiče održavanja higijene, apartmani se uglavnom pripreme za gosta i sređuju nakon njegovog odlaska. Ali uvek sa vlasnikom možete da dogovorite i drugačiju dinamiku, da se čišćenje i zamena peškira i posteljine češće obavlja dok ste vi tu.

Lokaciju apartmana takođe možete da izaberete prema svojim potrebama - blizina klinike, prevoza, ili apartman sa parkingom ako dolazite svojim autom.



Rešavanje zdravstvenih ili estetskih problema često nije nešto u čemu može da se uživa dok traje sam proces. Zato ugodite sebi: nađite dobar i ugodan smeštaj, isplanirajte da obiđete neka zanimljiva mesta u gradu. Boravak u Beogradu vam može ostati u lepom sećanju, bez obzira na povod kojim dolazite.

уторак, 1. септембар 2015.

Šta posetiti u Beogradu - AVALA


Iako je Beograd uglavnom okružen ravnicom, planina Avala je izuzetak. Avala ima nadmorsku visinu od 511 m i udaljena je od centra grada  17 km. Zbog svoje blizine i lepote ova planinja je popularno izletište i odredište za boravak u prirodi i na čistom vazduhu ne samo Beograđana nego i mnogobrojnih turista koji su smešteni u našem glavnom gradu.

avala tv toranj
Avalski toranj
Avalom dominira TV toranj  koji je visok 205 metara, što je najviša građevina u zemlji. Prethodni toranj koji je porušen 1999. tokom NATO bombardovanja bio je visok195 metara, a novi je ponovo sagrađen i pušten u rad 2010. godine.





Istorija i spomenici

Ime Avala potiče od arapske reči „Havala“ što znači Golo Brdo. Po planini je nazvan i mineral avalit koga ima ovde. Smatra se da je još u rimsko doba postojalo vojničko utvrđenje, a postoje i antički ostaci rudnika žive i srebra. U srednjem veku se ovde nalazio grad Žrnov, koji je kontrolisao prilaz Beogradu i čije su ruševine uklonjene 1934.
 
Spomenik Neznanom junaku na Avali


Planina Avala je  mesto velikog istorijskog i kulturnog značaja, na njenim padinama i okolini se nalaze nekoliko istorijskih obeležja:

·  Na vrhu planine godine 1938 podignut je Spomenik Neznanom junaku. To je delo Ivana Meštrovića posvećeno žrtvama iz Prvog svetskog rata
·         Na severoistočnim padinama Avale nalazi se spomenik Vasi Čarapiću, srpskom ustaniku
·         Mitrovićev dom prvi planinarski dom i spomenik kulture u Srbiji je na Avali 
·         Duž puta kojim se dolazi ka Avali nalazi se spomenik posvećen ruskim vojnicima koji su poginuli u avionskoj nesreći 1964. godine


Flora i fauna

Avala je prirodno dobro koje je stavljeno pod zaštitu 1859 godine:

Vrsta zmija i drugih reptila na Avali
U cilju očuvanja i unapređenja primarnih predeonih vrednosti i pejzažnih obeležja, raznovrsnosti oblika i pojava geonasleđa, bogatstva životinjskog i biljnog sveta i staništa, kvaliteta voda, zemljišta i šuma, negovanja tradicionalnih i istorijskih vrednosti, kao i stvaranja uslova za održivi razvoj rekreativnih i turističkih sadržaja i kontrolisane poljoprivrede, odnosno plansko uređenje i korišćenje prostora. (Sl.list grada Beograda, br43-2007) 



Na i oko planine se nalaze 8 izvora čiste i pitke planinske vode. Sa jednog izora je svojevremeno korišćena voda za proizvodnju čuvenog Vajfertovog piva.

U livadskim i šumskim zajednicama na Avali živi 597 biljnih vrsta. Vegetaciju čine najvećim delom šume hrastova, (sladun, medunac, manje kitnjaka i lužnjaka) cera a pri vrhu planine srećemo šume bukve. Zastupljene su i crni i beli bor, bagrem, srebrna lipa, crni jasen, brest, grab. Livadska vegetacija uglavnom zauzima južne padine u zoni hrastovih šuma.

Faunu Avale karakterišu vrste tipične za submediteransko-balkanskih lišćarske šume. Registrovano je 67 vrsta ptica, od kojih se 21 vrsta ubrajaju u prirodnu retkost Srbije i 16 vrsta sisara.. Najznačajniji predstavnici su jastreb, kobac, golub dupljaš, kukavica, zlatovrana, ćuk, vuga. Karakteristični sisari za Avalu su divlja svinja, riđa voluharica, jazavac, krtica, puh lešnikar, veverica i lisica.


Relaksacija i izleti


Staze na planini Avala
Pod njenom bujnom vegetacijom nalazi se spas od letnih vrućina i usijanog asfalta, a planina posebno oživi tokom proleća i jeseni kada je "piknikovanje" u senci drveća jedna od omiljenih aktivnosti.

Osim roštiljanja i konzumacije hrane i pića Avala nudi i sadržine za aktivni odmor. Izgrađeni su nekoliko terena za košarku, mali fudbal, rukomet i odbojku, postoje i sedam obeleženih planinskih pešačkih staza, kao i staza za mountain bike i trčanje. Uređeno je i nekoliko parkova za decu s pratećim mobilijarima, a za odrasle drveni stolovi s nadstrešnicama. Sa Avale kao početna tačka se organizuju planinarske ture do Kosmaja ili do drugih destinacija


четвртак, 20. август 2015.

Dešavanja u svetskoj turističkoj industriji



Poslovanje hotela i velikih hotelski lanaca



Pre nekoliko godina svi su predviđali pad hotelske industrije u svetu. Velika svetska ekonomska kriza je prvo udarila na turističku industriji i ostavila hotelske sobe širom sveta prazne. Punici su ostaljai bez posla i bez finansijskih sredstava, pa su aranžmani bili masovno otkazivani, a gubici hotela su se samo povećavali. Smatralo se da će manji hoteli, hosteli i privatni apartmani udruženi sa internetskim sajtovima za posredovanje pri rezervacijama, poput Airbnb, Expedia, TripAdvisora, Booking.com-a i drugih, preuzeti njihovu ulogu i tržište.
Ali veliki hoteli su ipak opstali i ne samo to, nego su postali još uspešniji. Taj se uspeh se najbolje može izmeriti preko tz. dobiti po  sobi (engl. RevPAR) - suma koja se dobija kada se profit podeli sa brojem soba. Ova dobit se poslednjih pet godina stalno povećava i došla je do vrednosti koja je imala pre velike finansijske krize.

Kako je do ovog uspeha došlo?

Hoteli i hotelski lanci su ovaj uspeh postigli menjanjem svog poslovnog  modela i preuzimanja nekoliko mera:


  • Prva mera je ta da su oni kreirali različite ponude za različite vrste posetioca i putnika (Diverzifikacija poslovanja). Jedna kompanija sada poseduje više brendova (više od 50) koji su namenjene za razne kategorije, imaju više ponuda po različitim cenama: za familije, za poslovne putnike, za mlade „backpakere“ koji posećuju više destinacija, za bogatije ili siromašnije kategorije, za putnike koji su zainteresovani za kulturni, sportski ili zdravstveni turizam i sl. Osim toga ovo im daje veliku fleksibilnost u kreiranju različitih paketa ponuda (na primer poseta nekoliko zemalja i gradova, ili paketi more-jezero-planina)
  • Druga mera je da su preko agresivnog marketinga i reklamiranja uspeli da dobiju više putnika globalno. Otrkivene su kako nove destinacije tako i nove zemlje iz koje dolaze turisti kao što su Kina, Indija, arapski svet.
  • Treća mera koji su sporoveli je akvizicija novih smeštajnih kapaciteta. Veliki lance koristeći svoju finasijsku moć krenuli su u kupovinu ili iznajmljivanje (renting) kapaciteta manjih hotela ili individualnih vlasnika. Ovaj model je pokazao velike rezultate. Lokalnim partnerima je ostao rizik smanjivanja vrednosti njihovih nekretnina i plaćanje fiksnih, dok su veliki igrači oslobođeni ovih troškova samo povećali svoje profite. Ali mali hoteli su bili primorani na ovaj potez da ih veliki lanci ne bi potpuno istisnuli sa tržišta. Da ovaj profit bude još veći je uticala i raznovrsnija ponuda smeštajnih kapaciteta na više različitih lokacija po svetu i veliki dijapazon ponuđenih cena.

Opasnosti za hotelsku industriju

Za hotele i hotelske lance još ne mogu da se opuste i vrate u ranija vremena pošto im prete još nekoliko opasnosti.

Prva opasnost je cikličnog karaktera. Momentalno na tržištu je manjak smeštajnih kapaciteta a istovremeno višak potražnje. Ovaj bum potražnje i istovremeneni manjak soba možeda povuče građenje i investiranje u nove kapacitete, što bi vodilo do pumpanju balona nekretnina i do velikih gubitaka.

Druga opasnost je internet tehnologija. Za sada se veliki hoteli odupiru internet servisima koji nude on line rezervacije i koji naplaćuju proviziju daleko manju od 20% koliko traže hotelijeri.  Ali deo kolača se topi i prelazi na ove sajtove koji su u naletu (poznati internet sajt TripAdvisor je počeo sa klasičnim reklamiranjem na TV i drugim klasičnim medijima). Drugi primer je Airbnb, servis koji posreduje između gostiju i vlasnika koji izdaju svoj sopstveni stan, on radi sa oko 1,5 miliona izdavaća, a cene su daleko manje od hotelskih koji ne mogu da konkuriraju. Uteha za njih je to što ove i slične servise koriste vrlo mali broj poslovnih turista, koji su njihovi glavni klijenti.


Stalna adaptacija i preživljavanje

Naravno, veliki hoteli su se ponovo adaptirali, tako što su kreirali svoje sopstvene on line servise, i pored svojih kapaciteta uključili su i druge manje i nezavisne stanoizdavače i hotele. Neki  su kupili već etablirane i uspešne interent sajtove ili stupili u partnerske odnose sa njima.

Preživlljavanje hotela i hotelskih lanaca je olakšano time što oni prodaju fizički proizvod koji ima svoju lokaciju. Kao što je rekao jedan direktor velikog lanca: „Hotelska soba je jedna od stvari koju ne možeš da spakuješ i isporučiš u kutiji“. 

недеља, 2. август 2015.

Košutnjak


Posetioci koji su smešteni u Beograd osim onih najpoznatijih mesta, vole da vide i neka druga ne tako poznata a lepa i neobična mesta. Jedno od tih mesta koje je nepravedno potcenjeno u turističkoj prezentaciji i reklami, a koje itekako vredi posetiti je svakako Košutnjak. Ovakvih i sličnih parkova na primer u Stokholmu ima bezbroj, ali na ovim područjima su retki, a i time i vrlo značajni i dragoceni.

Košutnjak je jedna od retkih zelenih oaza u Beogradu. To je park-šuma koja se prostire se na površini od 330 hektara, na nadmorskoj visini od 250 metra, udaljena je oko 5 kilmetra od strogog centra grada. Graniči sa beogradskim naseljima Banovo Brdo, Rakovica, Cerak i Dedinje.

Istorija Košutnjaka

Košutnjak je dobio ime po košutama koje su nekada davno bile brojne na ovom području, prvi put se spominje u spisima 1831. godine, za vreme Miloša Obrenovića, koji ga uređuje kao lovište zatvorenog tipa, da bi godine 1903 ono bilo otvoreno za građane, ali time nestaje kao lovište. Ovo mesto pamti nekoliko značajnih istorijskih događaja. 10 juna 1868 godine ovde je ubijen knez Mihajlo Obrenović a 2000-te godine na Koštnjaku je kidnapovan a kasnije i ubijen poznati srpski političar Ivan Stambolić.  


Koncert na Hajdučkoj česmi
Od mesta koja imaju istorijski značaj, a nalaze se na Košutnjaku, treba pomenuti Hajdučku česmu, koja je najpoznatija po velikim rok koncertima (antalogiski je koncert Bijelog dugmeta), grob kneza Mihajla Obrenovića, Milošev konak, spomenik srpskim ratnicima poginulim u odbrani Beograda 1915, Topčidersko groblje gde su sahranjeni isidora Sekulić, Arčibald Rajs, vojvoda Stevan Knićanin i još neke značajne ličnosti. Lepotu Košutnjaka su cenilii i komunistički rukovodioci u bivšoj SFRJ, tu su podigli sportsko rekreativni centar za decu Pionirski Grad sa brojnim objektima i terenima za sport i rekreaciju najmlađih.


Flora i fauna

Košutnjak
Košutnjak
Šuma na Košutnjaku je sastojina nekoliko drvnih vrsta: najviše ima hrastova - lužnjak i kitnjak, cer, lipa, grab, javori, jasen, šljiva i drugih voćkarica. U drugom spratu ima dosta vrsta žbunja i zeljastih biljka tako da je ova šuma zaokruženi ekosistem koji je održljiv i samodovoljan. 

Šumom na gazduje JP “Srbija šume” koje vrše redovne sanitarne prorede i druge mere održavanja kako bi šuma ostala stabilna i trajala još puno vekova. I sami počeci ovog javnog preduzeća datiru ovde, a potsetik je Šumareva kuća (koja je danas pomalo oronula zbog nebrige) u kojoj je počela sa radom Prva okružna šumska uprava Srbije davne 1891.

Od životinjskih vrsta, košuta više odavno nema, ali posetioci mogu da sretnu zečeve, lisice, mnogobrojne vrste ptica, od vrabaca i senica, divljih golubovova, gugutki do  večih vrsta kao što su sove i jastrebi,. Neke od ovih vrsta su strogo zaštićene.




Uživanje, rekreacija i sport

Kada uđete u Košutnjak kao da ste napustil užurbani život velegrada i utonuli u nedra neke velike šume koja je ne znam koliko kilometra udaljena od Beograda. Stres i nerovza napuštaju telo i ustupaju svoje mesto spokoju i mirnoći. Cvrkut ptica, šuštanje lišća „pune baterije“ i jedna šetnja od oko sat-dva može potpuno da oporavi čoveka i da ga spremi za naredni dan. Kada krenu letnje žege u šumi je temperatura niža za nekoliko stepeni od usijanog asfalta.Možda je to razlog što je ovde smešten Hidrometeorološki zavod Srbije kako bi merenje temepratura i drugih meteoroloških podataka bilo što tačnije.

map of Košutnjak
Karta Košutnjaka


Košutnjak je ispresecan mnogobrojnim stazama po kojima se može šetati, trčati, voziti bicikl, pa čak i motorcikl. Naravno ovo baš i nije mesto za njih, većina šetača i pravih ljubitelja prirode ne voli kada božanstveni mir bude narušen zvukom kros motora koji se probija kroz šumu. ali za adrenalinske zavisnike ništa nije sveto.K smo kod adrenalina na Košutnjaku se nalaze i stene za sportsko penjanje koje služe za obuku polaznika ovog atraktivnog sporta. Postoje i 2 trim staze sa preprekama, sa podologom pogodnom za trčanje a na jednoj su postavljeni i reflektori (koji su opremljeni sunčanim panelima) tako da se može trenirati i noću.
Izgrađeni su brojni teniski tereni, tereni za male sportove, baloni gde se i zimi može baviti sportom, a o zdravlju i pravilnom vežbanju brine se Institut sa sport i medicinu sporta Srbije koji je u neposrednoj blizini. Da ne zaboravimo i stadion futbalskog kluba Čukarički koji je postao veliki hit u fsrpskom futbalu.


Piknik na Košutnjaku

piknikZa vreme praznika i vikenda, neretko i u radnim danima ova šuma je mesto gde se slivaju automobili sa ljudima gladni provoda i hrane, sa roštiljima, kilogramima mesa, gajbama piva, sokova i (naravno) jakim razglasima. Kada se nađe pogodno mesto (a za pogodno mesto treba poraniti) prostire se čebad, razvijaju se šatori, vade improvizirani stolovi i stolice, zabava traje duboku u noć, nije retko da se dočeka i svitanje. Od nepažljivih ljubitelja ovih gozbi pod otvorenim nebom dolazi i najveća opasnost po šumu, opasnost od izazivanje požara. Za njih su zaduženi čuvari i šumari koji obilaze tren i paze da se nešto ne izmakne kontroli. Za one koji ne vole šatore i roštiljanje na travi u blizini su poznati i vrlo cenjeni restorani, kao Rubin, Golf i kultna Kafanica..


Još jedna, vrlo ozbiljna opasnost po Košutnjak, je (divlja) urbanizacija, nekretnine su ovde skupe, a beskrupulozni investitori su bacili oko na ovu oazu, koja se malo po malo “gricka”. Gradski oci i službe treba da obrate pažnju, da na vreme reaguju na sve uzurpacije, da se ovaj raj sačuva  kako bi građani i posetioci našeg grada mogli da uživaju u njemu. .